Žalosti me kad čujem da nekim mamama nije uvažena činjenica da su prerano rodile svoje bebe i da su se morale vratiti na posao kao da su rodile u terminu.
No od žalovanja nema ništa, stoga ću ovim tekstom probati doći do onih mama koje za ovo možda nisu znale.
Prerano rođeno dijete je ono koje je rođeno prije navršenog 37. tjedna trudnoće (tako kaže Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama). Ovdje je potrebno naglasiti da priznavanje statusa prerano rođenog djeteta ne ide automatski, nego se mora ispoštovati određena procedura (čitaj: papirologija). Na sreću, ona ovdje i nije nešto komplicirana.
Provodi ju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Kako se prijavljuje prerano rođeno dijete?
U najbližem uredu HZZO-a podnosi se Zahtjev za produženjem rodiljnog dopusta, zajedno s medicinskom dokumentacijom: (sve kopije, ne originali)
- rodni list djeteta
- otpusna pisma majke i djeteta
- trudnička knjižica
Zahtjev se obavezno podnosi 30 dana prije isteka rodiljnog dopusta (onih prvih 6 mj.) To znači da Zahtjev treba podnijeti NAJKASNIJE na dan kad beba napuni 5 mj. Nikako se ne preporuča da se čeka da beba napuni 5 mj. nego je poželjno to obaviti što prije.
Zašto je rok takav? Zato što se produljuje tih prvih 6 mj. porodiljnog dopusta, a ne produljuje se porodiljni nakon što istekne svih 12 mj. To je važno za razlikovati jer trenutno u Hrvatskoj porodiljna naknada za prvih 6 mj. života djeteta iznosi 100% plaće, dok je za drugih 6 mj. ograničena na 7.500,13 kn /995,45 EUR.
Zaključujem da, ako nam se već dogodi ovakva izvanredna situacija, onda nas barem država na neki način podupire i to tako da produlji porodiljni dopust (i to onaj dio koji se više plaća!).
Za koliko se produžuje?
Ukoliko HZZO odluči da imate pravo na produženi porodiljni dopust, on će se produžiti za onoliko koliko je dijete ranije rođeno (npr. za 30 dana, 42 dana… ). Zato se podnosi trudnička knjižica, da se iz nje vidi kada je bio predviđeni termin poroda.
Što ako prerano rodi dijete nezaposlena mama?
Treba naglasiti da ova mogućnost postoji samo ako je mama zaposlena (ili samozaposlena). Za nezaposlene, nažalost, ova mogućnost ne postoji. Njima rodiljni dopust traje od rođenja djeteta do prvog rođendana, bez obzira na to koliko su ranije rodile. Je li to u redu? Kratko i jasno: ne! Smatram da svaka mama ima pravo na potporu jednak broj mjeseci, bez obzira je li zaposlena ili ne. Prijevremeni porod jednako emocionalno pogađa i onu koja je zaposlena i onu koja nije. Možda nezaposlenu čak i više, jer joj porodiljni dopust i financijska sigurnost traju kraće nego onoj zaposlenoj. To je nešto o čemu bi trebali razmisliti naši predstavnici u Saboru.
Moja je sreća i prednost što sam pravnica, pa sam za sebe iskopala i pročešljala sve zakone koji se odnose na moju situaciju. Svjesna da nije svaka mama u toj poziciji, odlučila sam napisati ovaj tekst. Stoga, proslijedite ga onima kojima je potreban. Nemojmo čekati da nas državne institucije “vuku za rukav” kako bismo ostvarile svoja prava. Budimo radije jedna drugoj pomoć i podrška u ovom ranjivom i jedinstvenom razdoblju.
P.S. Ukoliko vam je potrebna dodatna pomoć i podrška kao roditelja prerano rođenog djeteta tzv. palčića, znajte da u Hrvatskoj postoji Klub roditelja nedonoščadi – Palčići.
Puno pozdrava iz Istre,
Tea
